Kako bol iz prošlosti promijeniti u radost nove budućnosti? Recimo da naše misli kreiraju našu stvarnost, ono o čemu mislimo to privlačimo te na kraju i postajemo. Prema američkom znanstveniku neuroznanosti Dr. Jose Dispenzi, dnevno u prosjeku imamo između 60.000 – 70.000 misli. Te misli su u  90% slučajeva iste misli svakoga dana. Jesu li to pozitivne misli ili misli pune brige? Zastanimo na trenutak i promotrimo kako izgleda naša svakodnevica.

To je kružni proces iz kojeg naizgled nema izlaza. Tada naš cijeli sustav ostaje u identičnom stanju. Naši hormoni, misli, emocije, kemijski sustav te apsolutno sve ostaje isto. Gotovo kao isprogramirano računalo naše ponašanje prelazi u autopilotski način rada.

Kanadski psiholog Donald Olding Hebb  donio je veliki doprinos neuroznanosti svojim postulatom koji kaže (eng. Hebb's law) da živčane stanice koje zajedno gore, zajedno se i vežu (eng. What fire together wire together!). Drugim riječima, konstantnim ponavljanjem iste stvari (u ovom slučaju misli) dovodi do umrežavanja (eng. hardwierd) naših živčanih stanica u jednu veliku neuronsku mrežu. Iste misli, stavovi, odluke i emocije kroz godine kreirat će jedinstven potpis našeg uma. Taj potpis postat će naš identitet ili osobnost. Set tih programa činit će naš život onakvim kakvim ga danas živimo. Često nećemo toga biti ni svjesni jer tijekom godina veći dio našeg ponašanja kao posljedica konstantnog ponavljanja prešao je u automatizirani mod ili podsvijest. Da biste provjerili ovu tvrdnju napravite mali eksperiment. Postavite si sljedećih nekoliko pitanja:

1. Ako ste vozač/ica, sjećate li se svaki put kad promijenite brzinu ili se to događa automatski?
2. Dogodi li vam se ponekad da dođete na neko mjesto na koje često idete, a da se ne sjećate puta?
3. Idete li svaki dan istim putem na posao?
4. Koje radnje u svom životu često ponavljate?

Svi smo na neki način robovi navika i rutine. To nam daje sigurnost, ali i uzrokuje jednu vrstu konstante gdje sve u našem životu ostaje isto. Zato promjena nije jednostavna. Promjena je odstupanje od rutine i uhodanih navika. Naš cijeli sustav neće samo tako odustati od onog sigurnog. Zato je promjena nelagodna i nepoznata, ali to je jedini način kako kreirati nešto novo i svježe. Na tom putu očekujte uspone i padove te se u počecima može činiti da se cijeli svijet raspada. Naravno, to je samo privid pa čak i sa znanstvenog stajališta za stvarnu promjenu potrebno je ponovno umrežiti naše živčane stanice u novu neuronsku mrežu, odnosno naučiti um na drugačije poglede, razmišljanja, emocije i reakcije. Jednom riječju, to je kreiranje nove osobnosti. Zato je važno imati svijest o tome da će se promjene koje dolaze u manjim koracima puno lakše integrirati u naš život. Za početak učinite barem jednu stvar drugačije nego prethodnog dana. Npr. idite drugim putem na posao ili ako na određenu situaciju primijetite da imate istu reakciju, ovog puta probajte barem na sekundu zastati i primijetiti koje misli, emocije, tjelesne senzacije prate tu reakciju... Iznenadit će te se koliko možete naučiti o sebi samo promatrajući vlastite procese. Promatranjem i osvještavanjem dajete si mogućnost promjene onog što Vam više ne služi.

U navedenom procesu veliku podršku daju shiatsu tretmani kao i ostale tehnike rada na tijelu. Tijelo je kroz godine naučilo imati određenu vrstu pokreta i tako je podržavalo određeno vjerovanje, ponašanje, razmišljanje i emotivna stanja. Prilikom promjene i tijelu na neki način treba reći da ne treba više imati staro „držanje“. Primjera radi, uzmimo strah za egzistenciju. Često ovaj strah imaju upravo ljudi koji materijalno dobro stoje, ali su u prošlosti bili siromašni ili su odrasli u siromašnoj obitelji. Njih konstantno pokreće strah kao da su u nekoj vrsti pripravnosti. To se posebno može osjetiti u bolovima u leđima (donji dio kralježnice). Zato i postoji izraz „Slomiti kičmu od posla“. Nije ni čudo jer tijelo je u pripravnosti i spremno za akciju te ostaje u modu akcije ponekad godinama bez obzira što za tim više nema potrebe.

U takvim slučajevima promjena razmišljanja će pomoći, ali i tijelu, kičmi te mišićima na neki način treba reći da nema više potrebe za napetošću. Zato se često zna dogoditi da čovjek promijeni razmišljanje, ali zaboravi na tijelo. Pokret tijela ili napetost koja je i dalje prisutna može vratiti staro razmišljanje. Isto tako, promjenom pokreta moguće je promijeniti i razmišljanje. Zato nije ni čudo da su mnoge tjelesno orijentirane tehnike tako uspješne. Povezanost uma, tijela i pokreta jako je dobro povezao američki znanstvenik Peter Levine, tovrac Somatic Exsperiensing-a. Zato nemojte čekati. Stvarajte mikro promjene svakog dana!